Detaljnije o terapiji

 

Sazrevanje odluke za promenom
Psihička patnja
Dileme

Prednosti Psihoterapije
Mogućnosti Psihoterapije

 

         Sazrevanje odluke za promenom

      Obično se  javlja u trenucima ili periodima ličnih previranja. Sama osoba oseća da je trenutno u zastoju, ili da uvek iznova ponavlja istu 'priču' i da je sve dalje od svojih zamisli, ciljeva i da to više ne želi da toleriše.

           Javlja se rešenost da nešto suštinski promeni, a ne samo da bude svesna razloga zbog kojih se oseća loše (a u biti nemoćna). Svesna je da želi da neke po nju neprijatne aktuelne ili uobičajene životne situacije, konfliktne relacije, gubitke, ili neuspehe na vitalnim životnim planovima promeni i da pronađe načine da se afirmiše, ostvaruje na niz planova.                                                                     
                                                                                                                                                              
vrh   

  Psihička patnja

             Nastaje sa akumulacijom različitih unutrašnjih neprijatnih doživljaja i osećanja, kao u slucajevima:

             Paničnih ataka

            Stanja intenzivnog straha, zebnje, nemira sa naletima panike ili užasa. Ponekad je uzrok straha vidjen u spoljašnjem okruženju, a nekada se osoba plaši od nečega što je deo nje (neko stanje ili procesi koji postaju sve intenzivniji i osoba strepi da mogu  postati nesnosni).

             Anksiozno-depresivnih stanja

            Kod gubitka smisla i nade, vere u sebe ili u druge, kada osoba tuguje i samuje, kada misli da sve lepo postaje izgubljeno, deo prošlosti, dok u stvarnosti više nema mesta za radost i uspeh u bilo čemu. Obično je u paru sa gubitkom volje i elana, poremećajem apetita, problemima zaspivanja ili mogućnostima da održi san u kontinuitetu.

             Snižavanja frustracione tolerancije i mogućnosti samokontrole

           Razna stanja nezadovoljstva, besa i netrpeljivosti prema sebi, ili drugima, kada  osoba postaje razdražljiva i impulsivna, sklona burnom i eksplozivnom reagovanju...

             Gubitka  samopoštovanja                 

           Utisak o negativnim promena kod sebe, snižavanja ili  potpunog pada opšte efikasnosti, ili neke specifične funkcije.  Nemogućnost da se osoba nesmetano kreće, funkcioniše i uspešno snalazi u životu.

             Pojave bolnih stanja i somato-vegetativnih tegoba

          Koje su povezane  sa generalnim ili specificnim psihickim funkcionisanjem osobe, stresom...  (glavobolje, vrtoglavice, problemi regulacije visokog krvnog pritiska, rada štitne žlezde ili poremećaji funkcije nekih drugih organa...).

             Teškoće u interpersonalnim relacijama                    

             Razne neprijatnosti, konflikti, nerazrešeni sporovi, ili osećanje neispunjenosti, praznine i usamljenosti...  
                                                                                                                                                                
                                                                                                                                                             
vrh

             Dileme

             Izviru iz unutrašnje ambivalentnosti- potrebe za traženjem pomoći, zaštite i strahom od istih.

             Osoba strepi i najčešće sebe vidi kao 'ranjenu', izloženu i nesposobnu da se odbrani. Nekad je prisutan utisak da ukoliko sebi  prizna da joj je potrebna pomoć ili se nekome poveri da će tek onda nastati nevolje (strah od stigmatizacije, odbacivanja od strane porodice i zajednice).

             Ponekad tome doprinosi i nepoverenje i strah da ne bude na bilo koji način zloupotrebljena ili iskorištena (duhovno, telesno ili materijalno).
                                                                                                                                                            
vrh

 

          Prednosti Psihoterapije

           Su u uslovima zaštićene privatnosti i diskrecije. Tokom psihoterapijskog procesa, koji podstiče samospoznaju, osoba stiče samopouzdanje i mogućnost da razume vlastita psihofizička stanja i ponašanje. Postaje sposobnija da misli, oseća, odlučuje i da se uspešnije snalazi u odnosu na uobičajene ili kompleksne životne situacije.
                                                                                                                                                          
vrh

              Mogućnosti Psihoterapije

           Psihoterapija  nije čudotvorna, niti je usmerena ka kreiranju utiska o ličnoj svemoći čime bi prenebregnula neminovnu istinu o medjusobnoj zavisnosti niza faktora u nečijem životu.

             Usmerena je upravo ka shvatanju i saznavanju  zašto se neke stvari odvijaju na odredjen način i zašto bez obzira na često prisutno nezadovoljstvo to osoba nije u stanju da prihvati i promeni.
Sa uvidom, u postojeća zbivanja i
svesne/nesvesne procese, osoba vremenom pronalazi i nove načine življenja, gledanja na sebe i svet.
                                                                                                                                                         
vrh